Vesti

Rečnik zaštite podataka: objašnjenja i obaveze

Koja je razlika između obrađivača i rukovaoca podacima o ličnosti? Šta znači “legitimni interes” i kada se može koristiti kao pravni osnov obrade podataka? Kako da znate da je nastupila povreda podataka o ličnosti u vašoj organizaciji? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja možete pronaći u Rečniku pojmova o zaštiti podataka o ličnosti, koji je nastao u okviru saradnje SHARE Fondacije i Misije OEBS-a u Srbiji.

Rečnik je izrađen sa ciljem sažetog i konciznog pregleda osnovnih pravnih instituta i pojmova koji se mogu naći u propisima koji regulišu zaštitu podataka o ličnosti. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koristi specifičnu pravnu terminologiju, koja često nije bliska onima koji nisu aktivno uključeni u tumačenje ovih propisa, naročito jer je tekst zakona vrlo konfuzan i često nerazumljiv. Ipak, može se reći da je rečnik imao u vidu pre svega potrebe novinara i medijskih organizacija, te da iz tog razloga sadrži pojmove koji mogu biti naročito značajni za obavljanje novinarskog posla i biznis modele medija.

Novi biznis modeli zasnovani na podacima, kao i drugi izazovi sa kojima se mediji susreću u pogledu zaštite privatnosti i ličnih podataka korisnika i publike, otvaraju niz obaveza i rizika koji su ne samo pravne, već i finansijske i reputacione prirode. Zato je važno da mediji i ostali akteri kroz RečnikPribor za lične podatkevodiče i druge resurse SHARE Fondacije provere usklađenost poslovanja i aktivnosti sa novim pravilima i odgovorno se odnose prema privatnosti i podacima građana.

Povezani sadržaj

Pristup bez transparentnosti – praksa zadržavanja podataka u 2018.

U odnosu na prethodne godine, nemamo više jasnu informaciju o direktnim pristupima zadržanim podacima o komunikacijama građana Srbije koje ostvaruju policija i službe bezbednosti. Informacije kojima smo raspologali ukazivale su da je bazama zadržanih podataka, koje skladište operatori telefonije i interneta, direktno pristupano više stotina hiljada puta. Pojam “zadržani podaci” u oblasti elektronskih komunikacija odnosi […]

Akt o digitalnim uslugama ili kako do sigurnijeg digitalnog okruženja

Usvajanjem Akta o digitalnim uslugama (Digital Service Act – DSA) 23. aprila 2022. godine, Evropska unija (EU) je napravila značajan iskorak u pravcu izgradnje jedinstvenog modela upravljanja digitalnim okruženjem. Novi normativni okvir odnosi se na sve digitalne posrednike čije su usluge dostupne na prostoru EU, a posebno na veoma velike platforme (npr. Instagram) i veoma velike onlajn […]

MUP mora da obeleži sve kamere u Beogradu

Krajem avgusta usvojen je Pravilnik o načinu snimanja na javnom mestu i načinu saopštavanja namere o tom snimanju. Dokument u 10 članova detaljnije definiše čime i na koji način sme da se vrši snimanje tj. nadzor javnog prostora, kao i obaveze da su građani o tome uvek obavešteni. Na taj način je propisana obaveza MUP-a da […]

This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.