Vesti

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti – 9 meseci izazova prilagođavanja

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je stupio na snagu 21. novembra, zahteva nove obaveze ali istovremeno predstavlja šansu za domaće kompanije da budu konkurentnije na tržištu i transparentnije prema građanima, zaključak je tribine “Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti – šta nas čeka u narednih 9 meseci”, koju su u beogradskom Startit centru organizovali Misija OEBS-a u Srbiji i SHARE Fondacija. “Razvoj digitalnih tehnologija, a naročito digitalne ekonomije, i široka upotreba društvenih mreža ukazali su na neophodnost uređenja oblasti obrade ličnih podataka i njihove zaštite. Potreba za zaštitom ličnih podataka, uključujući i njihovu prekograničnu dimenziju, prisutna je u skoro svim aspektima života građana”, rekao je zamenik šefa Misije OEBS-a u Srbiji Džozef Melot.

Imajući u vidu sve što nas čeka do početka primene novog zakona, direktor SHARE Fondacije Danilo Krivokapić je na događaju predstavio besplatno dostupne alate i resurse koje je tim Fondacije razvio sa ciljem unapređenja poštovanja kako novog domaćeg zakona, tako i Opšte uredbe EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) na kojoj je srpski zakon zasnovan.

U narednih 9 meseci predstoji usklađivanje sa zakonom, što će biti veliki izazov ne samo za privredu, već i za javni sektor i druge obveznike zakona. Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić, kome uskoro ističe drugi i poslednji mandat, istakao je više nedostataka u vezi sa tekstom novog zakona, od samog jezika koji nije razumljiv građanima, pa čak ni pravnicima, do izostanka izuzetno važnih kategorija obrade podataka poput biometrije i video-nadzora.

Kako je ukazao suosnivač SHARE Fondacije i docent na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu Đorđe Krivokapić, lista problema u primeni zakona će biti prilično duga, ali se u svakom slučaju principi pravedne obrade podataka o ličnosti moraju poštovati. “Koliko god da su loši regulatorni okviri, sva istraživanja pokazuju da su građani i potrošači izuzetno senzitivni na podatke o ličnosti, koji ujedno predstavljaju resurs nove ekonomije i digitalne transformacije”, navodi on.

Pored pravnog aspekta, od velikog značaja za razvoj ekonomije su poslovna i tehnička strana zaštite podataka o ličnosti, kako bi se uključio što veći broj aktera. “Najbitnija stvar jeste da implementacija GDPR-a, pa i sama zaštita podataka o ličnosti, nije projekat koji se jednom završi već proces koji treba da nastavi da se odvija”, objasnila je Adriana Minović, pravni ekspert za zaštitu podataka o ličnosti. Osnivač i tehnički direktor kompanije “Mainstream” Boško Radivojević je istakao da je to što prvo treba razmišljati o privatnosti kada se radi na razvoju neke aplikacije najvažniji momenat novih regulativa, ali da je iz perspektive novog domaćeg zakona i GDPR-a dosta tehničkih odredbi potpuno nejasno i da će tek dugogodišnja praksa potvrditi koji su koraci u tom pogledu.

Na tribini je bilo reči i o izboru novog Poverenika – građansko društvo, mediji, privreda, naučna i stručna javnost će uputiti inicijativu Narodnoj skupštini da proces izbora bude bude potpuno transparentan, otvoren i vođen po adekvatnim zakonskim propisima.

Povezani sadržaj

Pandemija jedne lozinke. Kako je šifra za Covid-19 završila na internetu?

Korisničko ime i lozinka za pristup Informacionom sistemu Covid – 19 bili su osam dana javno dostupni na sajtu jedne zdravstvene ustanove. To je period dovoljan da se ova stranica indeksira na guglu, i mada nije bila vidljiva na sajtu, do nje je moglo da se dođe internet pretragom. Do ovog otkrića smo došli 17. aprila i […]

Saveti organizacijama za rad od kuće i na daljinu

U uslovima globalne pandemije i vanrednog stanja u područjima kao što je Srbija, ograničenje kretanja radi suzbijanja zaraze dovelo je do prelaska mnogih kompanija i organizacija na rad od kuće, gde je to zbog prirode posla moguće. Većina organizacija civilnog društva ima mogućnost za rad od kuće, te stoga preporučujemo alate i resurse za bolju […]

MUP i BIA nezakonito upadaju u telefone aktivista i novinara

Dokazana upotreba špijunskog softvera i forenzičkih alata mimo zakona Upotreba špijunskih softvera predstavlja ozbiljan napad na ljudska prava, slobodu izražavanja i privatnost građana. U Srbiji, njihovo korišćenje postaje svakodnevna praksa. Novi izveštaj organizacije Amnesty International ukazuje na rasprostranjeno korišćenje špijunskih softvera protiv aktivista, novinara i pripadnika civilnog društva od strane policije i Bezbednosno-informativne agencije (BIA) u Srbiji. […]

This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.