Vesti

Usvojen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti

Stupa na snagu 21. novembra, primena odložena do leta

Šest godina nakon formiranja radne grupe za izradu zakona koji je trebalo da bude donet do kraja 2013. godine, dva modela zakona koja je izradio Poverenik, javne rasprave, zajedničkih komentara civilnog društva od kojih većina nije usvojena, kao i kritika Poverenika na tekst, konačno je usvojen novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Dugogodišnji proces izrade novog propisa kulminirao je izmenom člana 40 zakona kojim se protivustavno omogućava proizvoljno ograničenje prava građana. Budući da je izmena uneta posle javne rasprave, 41 organizacija civilnog društva zajednički je podnela amandman na ovaj član. Amandman nažalost nije usvojen u parlamentu, što ostavlja prostor da se član 40 novog zakona nađe na Ustavnom sudu.

Treba istaći da novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti predstavlja adaptirani prevod GDPR-a i policijske Direktive, koji u ovom trenutku predstavljaju najviši standard zaštite podataka o ličnosti. Novi zakon građanima formalno garantuje niz novih prava, između ostalog pravo na ograničenje obrade podataka o ličnosti, pravo na prigovor prilikom automatizovanog donošenja odluka ili profilisanja, prenosivost podataka kod drugog rukovaoca, kao i pravo organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda da zastupaju građane. Zakonom su propisane dodatne obaveze za rukovaoce i obrađivače podataka, kao što su preduzimanje tehničkih, organizacionih i kadrovskih mera kako bi obezbedili vršenje obrade podataka o ličnosti u skladu sa zakonom, uz obavezu da licima na koja se podaci odnose obezbede ostvarivanje njihovih prava.

Ipak, čini se da će glavni izazov predstavljati implementacija zakona, obzirom da postoji čitav niz nedoumica o primeni novih pravila.

Diskusija o zakonu, usklađivanju i svemu što nas čeka u narednih devet meseci do početka primene, održaće se u beogradskom Startit centru 21. novembra u 18 časova. Program i prijavni formular se nalaze na ovom linku.

Povezani sadržaj

Zadržani podaci o komunikacijama u 2020. godini: formalnost umesto kontrole

Prema evidencijama o pristupu zadržanim podacima o komunikacijama, koje je SHARE Fondacija dobila od Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, operatori koji zadržavaju podatke i državne službe koje im pristupaju dostavljaju sve manje podataka. Trend se nastavlja i u 2020. godini, te se obaveza dostavljanja evidencija koja proističe iz Zakona o […]

Čekajući evropski zakon o AI: široka zabrana biometrije i prediktivnih policijskih sistema

Evropski regulatori primakli su se ovog meseca korak bliže usvajanju propisa o veštačkoj inteligenciji (AI Act), pošto su dva ključna komiteta EU parlamenta 11. maja odobrila izmene predloženih pravila o biometrijskom nadzoru, prepoznavanju lica i drugim primenama naprednih tehnologija. Usvojenim izmenama pooštreni su kriterijumi klasifikacije alata veštačke inteligencije, prema kojima će niz aplikacija biti zabranjen za upotrebu […]

Novi oblici oglašavanja na internetu – mogu li se influenseri uvesti u zakonske okvire?

Listajući sadržaje na Instagramu, naišli ste na fotografiju omiljene glumice koja koristi novu hidratantnu kremu poznatog brenda. Da li biste takav sadržaj okarakterisali kao reklamu za kremu? Komercijalne poruke i oglašavanje postali su neizostavan deo društvenih mreža i drugih onlajn platformi na kojima korisnici provode sate svakog dana. Posledično, kreira se veliki broj onlajn sadržaja […]

This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.